Početak priče o smanjenju emisije CO2 je zapravo uzrokovan posljedičnom reakcijom koju izazivaju emisije CO2, kao i emisije drugih stakleničkih plinova.
Kako je svima već opće poznato, emisije stakleničkih plinova utiču na temperaturu zemljine površine, klimu i klimatske promjene. U stakleničke plinove ubrajamo vodenu paru (H2O), ugljen dioksid (CO2), metan (CH4), azotni suboksid (N2O), ozon (O3) i klorofluorougljike (freone) (CFC).
Prisustvo stakleničkih plinova je neophodno za održavanje temperature atmosfere i održavanje života na Zemlji, međutim previsoka koncentracija tih plinova sprečava oslobađanje viška topline prema svemiru, a usljed toga dolazi do efekta staklene bašte.
Slika 1. Učinak stakleničkih plinova
S ciljem smanjenja globalnog zagrijavanja već 1990-ih je usvojena Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (tzv. Kyoto protokol), koju je do danas potpisalo 195 zemalja. U ovom protokolu su prvobitno bile uključene samo najrazvijenije zemlje svijeta. Konferencijom o klimatskim promjenama, koja je održana 2015. u Parizu, donesen je novi sporazum, gdje je u konačnici usvojen dugoročni cilj da se do 2050. godine porast svjetske temperature održi na razini znatno manjoj ispod 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama. S tim u vezi doneseni su sveobuhvatni nacionalni planovi.
Evropska Unija obavezala se na stvaranje evropske visokoenergetski učinkovite privrede s niskom razinom emisija CO2. Postavljen je i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 80 – 95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990.
Jedan od poduzetih koraka jeste uvođenje EU Emissions Trading System-a (EU ETS), koji je stvoren radi promicanja smanjenja GHG emisija na isplativ i ekonomski učinkovit način.
Slika 2. Primjer principa izračuna emisija
Imajući u vidu sve prethodno donesene planove i strategije, u novembru 2020. je donesena Sofijska deklaracija o zelenom planu za Zapadni Balkan, čija potpisnica je i Bosna i Hercegovina. Taj plan podrazumijeva uvođenje sistema trgovanja emisijama.
S obzirom na obavezu poštivanja Evropskog zelenog plana i u skladu sa potpisanim Akcionim planom za provedbu Sofijske deklaracije o Zelenom programu za Zapadni Balkan, Lukavac Cement d.o.o. je već početkom 2022. krenuo u proces uvođenja plana praćenja emisija CO2, na način kako je propisano Direktivom EU ETS-a. Plan praćenja je vodič na osnovu kojeg verifikatori ocjenjuju izvještaj o emisijama, a izrađuje ga operater prema svom proizvodnom procesu i u skladu sa Direktivama EU ETS-a.
Temeljna načela Plana praćenja su:
– potpunost
– dosljednost i usporedivost
– transparentnost
– tačnost
– cjelovitost metodologije
– kontinuirano poboljšanje
Slika 3. Princip standardne metodologije za izračun emisija
Ono što slijedi jeste odluka o sistemu koji će se koristiti za oporezivanje emisija CO2, tj. da li će se vršiti prema EU ETS ili prema CBAM. Potom je potrebno formiranje zakonodavnog tijela na nivou države prema kojem će se vršiti izvještavanje o emisijama CO2.
Prema prijedlogu Uredbe Evropskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama od 14.07.2021., od 2023. do 2025. bi se trebalo primjenjivati prijelazno razdoblje. Kako bi se olakšalo neometano uvođenje mehanizma i smanjio rizik od poremećaja trgovine, ovo razdoblje bi se trebalo primjenjivati bez finansijske prilagodbe.